Zagreb

Svećenica-administratorica:

Saša Sabol

email: zgluterani@gmail.com

Bogoslužje:

Privremeno se održava svake treće nedjelje u mjesecu, u 18 sati, u Starokatoličkoj crkvi na adresi

Stenjevec, Samoborska cesta 94

Zagrebački luteranizam

Već sredinom 19. stoljeća u Zagrebu je prisutno preko 120 luterana, podrijetlom najviše iz Austrije i Njemačke. Nisu imali zajednička okupljanja nego su individualno prakticirali svoju vjeru. Tek 1853. zovu župnika iz Ljubljane, dr. Taubnera, da im održi bogoslužje u Zagrebu. Vlasnica ondašnjeg hotela “Pruckner” u Ilici 44 bila je luteranka. Godine 1857. počelo je poluformalno okupljanje evangeličkog zajedništvo oko Riječi i Stola koje je predvodio dr. Elze, župnik iz Ljubljane. Dr. Elze je tri godine držao polujavno bogoslužje za oko 28 okupljenih luterana. 1860. godine osnovana je filijalnu crkvenu oćinu Crkvene općine Ljubljana. Pet godina kasnije ugledna zagrebačka obitelj iz Gajeve 7 odlučila je ustupiti vlastite prostorije na korištenje evangelicima. U tom molitvenom domu 5.12.1865. bilo je održano prvo javno evangeličko bogoslužje u Zagrebu još od vremena Reformacije. Dr. Herman Soedel bio je prvi župnik novonastale crkvene općine. Soedel je vrlo brzo i domišljato kanalizirao novonastalu radost u molitvena okupljanja, biblijske satove i u bogoslužja.

1876. godine evangelici su dobili zapušteno zemljište kod ondašnje “Stare plinare” u današnjoj Gundulićevoj. I od tada naša zagrebačka crkva se nalazi u Gundulićevoj ulici. Crkva u Zagrebu sagrađena je u zadanom roku te posvećena 30. ožujka 1884. godine, samo godinu i pol dana nakon što je postavljen kamen temeljac. Velika zasluga za crkvu pripada poznatom zagrebačkom arhitektu i protestantu Hermannu Bollléu. Ubrzo nakon toga otvorena je evangelička pučka škola. Crkva u Hrvatskoj konačno dobiva i svog prvog biskupa. Bio je to Filip Popp koji je tada pod svojom upravom imao 71 crkvenu općinu i 65 filijala. Nakon završetka Drugog svjetskog rata biskupa Poppa strijeljaju komunističke vlasti, a mnogi Nijemci su prognani. Zagrebačku crkvu pa i cijelu Evangeličku crkvu preuzima njegov sin, Edgar Popp. Mladom Edgaru pomažu u obnavljanju Crkve Udruga evangeličkih žena nazvana “Metla”. Nakon toga prerađena je i cijela liturgija na hrvatski jezik, obzirom da su prijašnja bogoslužja bila na njemačkom jeziku. Edgar Popp 1951. godine uređuje i tiska prvu evangeličku pjesmaricu na hrvatskom jeziku.

1960. godine Edgara Poppa nasljeđuje Vladimir Deutsch koji ostaje biskupom crkve do svoje smrti 1999. godine. U radu mu u zagrebačkoj crkvenoj općini kroz tih četrdesetak godina pomažu svećenik Andreas Lukša i pastor Marijan Sever te niz propovjednika, a jedan od njih s vremenom postaje i današnji biskup Branko Berić.

Nakon smrti biskupa Deutscha zagrebačku crkvenu općinu vodi Matthias Deutsch. U rujnu 2011. Sinodalno vijeće i Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj vođenje Crkvene općine Zagreb povjeruju svećenici-administratorici Saši Sabol i njegovom mentoru Dušanu Sajaku.

Zagrebačka crkvena općina povijesno okuplja protestante augsburške (evangeličko-luteranske) i helvetske (reformirane-kalvinističke) konfesije, različitih etničkih pripadnosti, pogotove njemačke, mađarske i slovačke manjine.

 

Aktivnosti Crkvene općine

  • Objavljeno: 22. lipnja 2016. | Aktivnosti

    Bogoslužja u Zagrebu

      Privremeno se održavaju svake treće nedjelje u mjesecu, u 18 sati, u Starokatoličkoj crkvi na adresi: Stenjevec, Samoborska cesta 94 [huge_it_maps id=”1″]

    • Objavljeno: 30. studenoga 2014. | Aktivnosti

      Prva svijeća na adventskom vijencu

      10628200_969866749694408_7635670672949387711_n

      Zapalili smo prvu svijeću na adventskom vijencu… Neka svakom novom svijećom uđe još više svjetla u naše srce…Otvorimo svoje srce za rođenje Isusa Krista u našim srcima… blagoslovljen Advent  u vašim srcima!

      • Objavljeno: 19. studenoga 2014. | Aktivnosti

        Obilježen njemački Dan žalosti

        OLYMPUS DIGITAL CAMERA

        Na zagrebačkom je groblju Mirogoj 16. studenog 2014. godine obilježen njemački Dan žalosti za stradale vojnike i civile u II. svjetskom ratu. Nazočni su bili njemački veleposlanik u R.H. Hans Peter Annen, vojni izaslanik – pukovnik Joerg Rauber, Njemačka zajednica u R.H. te visoki predstavnik...Više»