Novosti/Aktivnosti

Objavljeno: 27. listopada 2016. | Aktivnosti

Dan reformacije u Slavonskom Brodu

 

Dan reformacije u Slavonskom Brodu Evangelička (luteranska) crkva u Republici Hrvatskoj obilježava svečanim Bogoslužjem 30. listopada 2016. HRT će prenositi tijek Bogoslužja u izravnom prijenosu na svom 1. programu s početkom u 10 sati.

 

Evangelička crkvena općina Slavonski Brod u ulici Andrije Štampara 48 domaćin je ovogodišnjeg bogoslužja. Evangeličko bogoslužje će voditi biskup Branko Berić uz sudjelovanje svećenica i svećenika Evangeličke crkve i predsjednika Sinode gospodina Pavla Krešića i domaćina, svećenika Joze Ivića.

 

Također, 31. listopada 2016. će švedski grad Lund ugostiti papu na ekumenskom bogoslužju luterana i katolika. Bogoslužje se održava u suradnji Svjetskog luteranskog saveza iz Ženeve i Svete Stolice iz Rima.

 

Dan reformacije luteranski protestanti, kao i reformirani (kalvinistički) protestanti, obilježavaju 31. listopada svake godine kao sjećanje na službeni početak velike reforme za oslobođenje kršćanstva. Njemački reformator Martin Luther je ispred crkve u njemačkom gradu Wittenbergu 31. listopada 1517. godine objavio „95 teza“ kojima je skrenuo pozornost na korupciju unutar tadašnje rimske crkve, predloživši reforme. Ovogodišnje obilježavanje Dana reformacije je uvod u sljedeću godinu kada luteranski protestanti obilježavaju jubilej – 500. godina reformacije. Središnja proslava biti će u Njemačkoj.

 

Luteranski reformatori su kršćanstvo željeli vratiti na temelje Evanđelja prilagoditi ga duhu vremenu i slobode, baš sukladno Evanđelju. Duh protestantske reformacije poziva kršćane na vjeru u Božju milost, čitanje Svetog Pisma i vjersku toleranciju. Temeljne poruke Lutherove reformacije su: Sola gratia (samo milost), Sola fides (samo vjera), Sola Scriptura (samo Pismo), Sola Dei Gloria (samo Bogu slava pripada).

 

Dan reformacije je od 1994. nacionalni blagdan primjerice u Sloveniji. Slovenija je bila pod snažnim utjecajem protestantizma na identitet, jezik, književnost i kulturu. Danas se slovenski protestanti nalaze uglavnom u Prekmurju, te u Mariboru i Ljubljani. U njemačkim pokrajinama Brandenburg, Mecklenburg-Vorpommern, Sachsen, Sachsen-Anhalt i Thüringen Dan reformacije je službeni blagdan. U pokrajini Baden-Württemberg učenici ne idu školu na Dan reformacije, dok u pokrajini Niedersachsen protestantski učenici mogu na taj dan zatražiti puštanje iz škole. U ostalim njemačkim pokrajinama dan reformacije ima samo poseban pravni status, premda su neke od njih (relativno) većinski protestantske. Od 2008. godine je Dan reformacije i blagdan u Čileu. U ostalim zemljama Dan reformacije nije praznik, ali se obilježava u evangeličkim (luteranskim) i reformiranim (kalvinističkim) crkvama. Koliko i gdje sve ima luteranskih protestanata u Europi i svijetu, pregled donosi Evangelička (luteranska) crkva.

 

Hrvat, Istrijan i Labinjanin Matija Vlačić Ilirik, bio je jedan od najutjecajnijih luteranskih reformatora. Hrvati bi mnogo više trebali cijeniti svoju kulturnu baštinu po kojoj su prepoznati u Europi.

 

Hrvatski prostori su bili pod relativnom jakim utjecajem protestantizma. Luteranizam se širio sa njemačkih i slovenskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba te iz Venecije u Istru. Kalvinizam širio s mađarskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba, a Međimurje i Varaždin su u počecima bili pod jakim utjecajem protestantizma, sve do pojave protureformacije.

 

Tek Edikt o toleranciji liberalnog austrijskog cara Josipa II. 1781. jamči slobodu savjesti protestantima augsburške i helvetske konfesije (luterani i kalvinisti). Sloboda savjesti se potvrđuje Austro-Ugarskim Protestantskim patentom 1861. cara Franje Josipa I. Pripadnost hrvatskih prostora Srednjoj Europi je jamčila slobodu savjesti od pokušaja nasilnog nametanja većinske religije.

 

Nakon reformacije, Evangelička luteranska crkva ima svoje početke u njemačkim područjima. Martin Luther je začetnik protestantske reformacije koja se vrlo brzo proširila diljem Sjeverne Europe, kao i Srednje Europe. Skandinavija i Baltik (Estonija i Latvija) su postali većinski luteranski.

 

Reformacija je značila veliku razvojnu prekretnicu za mnoge dijelove Europe. Otvorila je put slobodi savjesti i mišljenja, kršćanskom način života, odvajanju crkve i države, vjerskog i sekularnog, racionalnijem pristupu životu i nizu vrijednosti po kojima je Europa danas poznata. Nakon reformacije su se počele stvarati moderne nacije-države koje su jamčile temeljna prava i slobode svojih građana.

danref danref1

 

«Povratak