Konfesija

 

Luteranski protestanti – konfesija

Luteranski protestanti dijele temeljne dokumente o vjerovanjima: to su Augsburška konfesija i Lutherov katekizam. Oba dokumenta se oslanjaju na Sveto Pismo, s naglaskom na Novi Zavjet.

Ekumenizam

Luteranski protestanti dijele ekumensko zajedništvo s drugim kršćanskim konfesijama. Istovremeno su luteranska vjerovanja i kulturno nasljeđe reformacije drugačiji. Evangelička (luteranska) crkva ima reformacijsku baštinu u Hrvatskoj, kao i reformirana crkva (prezbiterijanska, kalvinistička crkva) te anglikanska zajednica. Metodisti i luteranski protestanti također imaju mnogo toga zajedničkoga.

Sloboda

Luteranski protestanti su se od samih početaka reformacije zalagali za slobodu, donoseći stvarni napredak i stvaralaštvo. Luterani međusobno poštuju različita uvjerenja i mišljenja, uvijek nastojeći postići sredinu. Želimo da naša vjera u Krista bude iskrena stvar slobode osobne savjesti i crkvenog zajedništva, umjesto pokušaja raznih strana da vjera bude dio nepotrebnih političkih i društvenih rasprava. Želimo da poštujemo svaku osobu i činimo dobro drugima kao što je Krist to učinio za nas.

Vjera

Vjerujemo da se Bog objavio kroz Sveto Pismo kao izvor nadahnuća. Kao luteranski protestanti pažljivo čitamo Sveto Pismo kao Riječ Božju, s razumijevanjem konteksta i poruka koje nam daju pisci pojedinih pisama. Umjesto da poput nekih sljedbi fundamentalista svaku riječ doslovno tumačimo, bez razuma, naša vjera je upravo obogaćena razumom. Vjera i znanost su komplementarni, bez kolizije, pod uvjetom da postoji međusobna tolerancija, danas nažalost sve rjeđa. Vjerujemo u Boga čija prisutnost je duhovna, bez potrebe da ga materijalno dokazujemo. Istovremeno, svaka znanstvena spoznaja i dokaz nas obogaćuju. Upravo su mnogi protestanti promicali znanstveni napredak sa ostalim ljudima dobre volje u vremenima kada se znanost i slobodu mišljenja nastojalo silom suspregnuti.

Previše je bilo pokušaja da se kršćanstvo prikaže onakvim kakvim su ga prividno stvorili „kršćanski“ progonitelji kršćanstva. Nasilje nad masama ljudi se kroz dugu povijest događalo u ime kršćanstva, pa i nad nama protestantima kao optuženim „hereticima“. Luteranski protestanti nisu uvijek bili bez grijeha, već je svatko za svoje postupke morao odgovarati pred Bogom. U svoj toj konfuziji znamo sa potpunom sigurnošću da je u ime Krista učinjeno samo ono što temelj ima u Evanđelju i Novom zavjetu. Sada znamo koliko su mnogi kršćani malo znali o kršćanstvu. Kršćani su zapravo često bili manjina, vrlo udaljena od većine.

Novi zavjet kroz Krista

Većina Biblije opisuje pojedine događaje. Prije prosuđivanja je potrebno razumjeti kontekst tadašnjeg vremena. Postoje dijelovi Biblije, posebice Novi zavjet, koji nam daju smjernice, vrijednosti i načela za praktičan kršćanski život. Dok je danas lako imati mnogo predrasuda, znamo iz Novog zavjeta koliko je tih vrijednosti i načela te poruka donijelo napredak ovom svijetu upravo nakon reformacije. Dok se neki pozivaju na Stari zavjet, kao kršćani znamo da je starozavjetni Zakon prevladan u Kristu. O tome možemo pročitati na nizu mjesta u Novom zavjetu. Baš to donosimo bitnu promjenu i oslobođenje od okova starih pravila, običaja i tradicija. Zato sada u slobodi slijedimo zakon ljubavi, dobrote i milosti koja nam dana kroz Krista.

 

Augsburška konfesija – sažetak vjeroispovijedanja

U što ukratko vjeruju luteranski protestanti?

Vjera u jednog, suverenog, vječnog, netjelesnog i trojedinoga Boga, stvoritelja svega, koji je Otac, Sin Isus Krist i Duh Sveti.

Vjera u Isusa Krista kao utjelovljenog Boga koji nama grješnicima posreduje istinitu Božju Riječ i milost za spasenje temeljem svoje žrtve na križu i pobjede nad smrti činom uskrsnuća.

Svatko osobno ispovijeda grijehe izravno pred Bogom, bez posredovanja svećenika te za oprost nije nužno nabrojiti sve grijehe. Žaljenje zbog grijeha stvar je odnosa prema Božjem Zakonu i vjere na temelju Evanđelja.

Pred Bogom smo pravedni i pomireni zbog vjere u Krista po kojem su nam oprošteni grijesi, ne zbog dobrih djela, zasluga i snaga koji su samo plod vjere i pravednosti prema ljudima, ali ne i uvjet pravednosti pred Bogom.

Ljudi imaju slobodnu volju u međusobnim građanskim odnosima i dužnost građanske pravednosti utemeljene na razumu. Ipak, spasenje i vjera koji su dar Božje suverene volje i milosti koja ne ovisi o ljudskoj volji.

Crkva je svećenstvo svetih među kojima su svi koji vjeruju u Boga. Jedna je sveta, sveopća i vječna Crkva, zajedništvo vjernika utemeljeno na Evanđelju, u kojoj se propovijeda Božja Riječ i dijele sakramenti sukladno Evanđelju i Božjem pozivu crkvenih službenika. Crkva ne smije koristiti svoju moć protivno Evanđelju niti se miješati u sekularne poslove građanske vlasti, obzirom da su njezini poslovi drugačiji od sekularnih poslova. Biskupi ne smiju koristiti silu koja je isključivo sredstvo države.

Obilježavanje crkvenih blagdana, ceremonija, rituala i postova nije nužno za spasenje, kao niti razni ljudski religijski običaji i tradicije, čije poštivanje daje iluziju o ljudskom savršenstvu. Unatoč raširenoj praksi prosuđivanja vjere i savjesti osobe na temelju održavanja religijskih običaja, oni nisu odraz vjere. Doktrina kršćanske slobode savjesti se treba održavati u crkvama jer se ljudi opravdavaju samo vjerom po milosti, a ne zbog činjenja onoga što je uobičajeno i održavanja tradicije. Stoga Crkva ne smije nametati razna običajna i tradicijska opterećenja na ljudsku savjest kao uvjet spasenja.

Crkveni službenici mogu biti u braku i brak se ne smije zabranjivati obvezivanjem na celibat i život u samostanima.

Bogoslužja trebaju biti na razumljivom narodnom jeziku.

Istaknute svete osobe mogu biti samo primjer vjerskog života, ali ne predmet štovanja i posredovanja pred Bogom.

Krštenje i euharistija su fizičke manifestacije Božje Riječi i milostive predanosti nama.

Krštenje je vanjski znak primanja Božje milosti te ono treba biti dostupno i maloj djeci.

Tijekom euharistijskog sjećanja na jedinstvenu Kristovu žrtvu za naše grijehe, Kristovo tijelo i krv su istinski prisutni u i oko kruha i vina. Tijekom euharistije ne dolazi do pretvorbe kruha i vina u Kristovo tijelo i krv posredstvom svećenika. Svi vjernici imaju pravo piti vino tijekom euharistije.

Dok se Božja vlast manifestira među kršćanima u Crkvi, kršćani su slobodni i dužni zakonito služiti u funkcijama sekularne vlasti koje su odvojene od Božje vlasti. Kršćani mogu stvarati ugovore, imati privatno vlasništvo, davati zakonite zakletve, biti suci, vojnici i ostali građanski službenici. Kršćani su dužni poštivati volju građanskih kao i vjerskih zakona. Država je dužna štiti fizički život građana.

Apostolsko vjerovanje

Vjerujem u Boga, Oca svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje.

I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina našega, koji je začet po Duhu Svetom, rođen od Marije Djevice, mučen pod Poncijem Pilatom, raspet umro i pokopan; sašao nad predjele smrti, treći dan uskrsnuo od mrtvih; uzašao na nebesa, sjedi s desna Bogu Ocu svemogućemu; odonud će doći suditi žive i mrtve.

Vjerujem u Duha Svetoga, svetu sveopću Crkvu, zajedništvo svetih, oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela i vječni život.

Nicejsko-carigradsko vjerovanje

Vjerujem u jednoga Boga, Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlja, svega vidljivoga i nevidljivoga.

I u jednoga Gospodina Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega. Rođenog od Oca prije svih vjekova. Boga od Boga, svjetlo od svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga. Rođena, ne stvorena, istobitna s Ocem, po kome je sve stvoreno. Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice, i postao čovjekom. Raspet također za nas, pod Poncijem Pilatom mučen i pokopan. I uskrsnuo treći dan, po Svetom Pismu. I uzašao na nebo, sjedi s desne Ocu. I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve, i njegovu kraljevstvu neće biti kraja.

I u Duha Svetoga, Gospodina i životvorca; koji izlazi od Oca i Sina. Koji se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi; koji je govorio po prorocima.

I u jednu svetu sveopću i apostolsku Crkvu. Ispovijedam jedno krštenje za oproštenje grijeha. I iščekujem uskrsnuće mrtvih. I život budućega vijeka.

Gospodnja molitva

Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje. Dođi kraljevstvo tvoje. Budi volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas. I otpusti nam dugove naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim. I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla.

Dekalog

1.Ja sam Gospodin, Bog tvoj, nemoj imati druge bogove uz mene. Ne pravi sebi lika niti obličja bilo čega. Ne klanjaj im se niti im služi.
2.Ne spominji Božje ime uzalud.
3.Sjeti se da svetkuješ dan Gospodnji.
4.Poštuj oca i majku.
5.Ne ubij.
6.Ne čini preljub.
7.Ne kradi.
8.Ne svjedoči lažno protiv bližnjega.
9.Ne poželi ženu niti muža bližnjega.
10.Ne poželi ništa što pripada bližnjemu.

Dekalog predstavlja 10 Božjih zapovijedi, na koje se nadovezuju i druga kršćanska načela.

Prve 3 zapovijedi nas usmjeravaju prema Bogu – da vjerujemo u samo jednoga Boga umjesto u idole i kreature, da imamo korektan odnos prema Božjem imenu i da održavamo bogoslužja.

Ostalih 7 zapovijedi nas usmjerava prema drugima – da poštujemo roditelje, brak i obitelj, da govorimo istinu, da štitimo temeljna prava na život i privatno vlasništvo svake osobe.

Kršćanske vrijednosti – primjeri iz Biblije

Ljubav kao odraz dobrog i pravednog odnosa prema sebi i drugima, vjera u jednoga Boga kojeg nije moguće materijalno prikazati te u Božju providnost, smisleno korištenje Božjega imena, poštivanje roditelja i obitelji te bračnog zavjeta, poštivanje života svake osobe, poštivanje privatnog vlasništva i zakonito stjecanje vlasništva, poduzetništvo i korištenje talenata, osobna odgovornost, radna etika, poštena zarada, plaćanje poreza, skromnost, točna mjerenja, poštivanje institucija, vladavina prava, ljudska prava, nepristrano sudstvo, govorenje istine o sebi i drugima, umjerenost u prehrani i piću, strpljivost, blagost, tolerancija, dobrovoljno pomaganje, opraštanje, suosjećanje i dr.

Detaljnije informacije:

Lutherische Bekenntnisse

The Ecumenical Creeds

The Augsburg Confession

The Small Catechism

Evanđelja

Ponešto o nama! U ŠTO LUTERANSKI PROTESTANTI VJERUJU?