O nama

Luteranski protestanti su prva crkva reformacije 16. stoljeća. Evangelička crkva ima svoje početke u njemačkim područjima. Martin Luther je začetnik protestantske reformacije koja se vrlo brzo proširila diljem Sjeverne Europe, kao i Srednje Europe. Skandinavija i Baltik su postali većinski luteranski. Njemački i srednjoeuropski prostori su postali podijeljeni. Luteranski protestanti, kalvinisti i rimokatolici su se počeli sve više tolerirati. Luterani, kalvinisti i anglikanci su počeli stvarati i Novi svijet donijevši slobodu vjere i poduzetnički duh.

Evangelička (luteranska) crkva u Republici Hrvatskoj je povijesno priznata vjerska zajednica od strane države, s obzirom na pripadnost hrvatskoj i europskoj kulturi te kontinuitet od 16. stoljeća. Među protestantskim crkvama u Hrvatskoj taj status povijesno priznate crkve još ima i Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva. U nekim europskim zemljama su evangelička i reformirana crkva ujedinjene, dok u Hrvatskoj postoje bliske veze. Luteranizam i kalvinizam su dio europske kulture i povijesnog nasljeđa.

Hrvatski prostori su bili pod relativnom jakim utjecajem protestantizma. Luteranizam se širio sa njemačkih i slovenskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba te iz Venecije u Istru. Kalvinizam širio s mađarskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba, a Međimurje i Varaždin su u počecima bili pod jakim utjecajem protestantizma, sve do pojave protureformacije.

Luteranski protestanti su dio sudbine hrvatskim prostorima koje je već od druge polovice 16. Stoljeća odredila nasilna protureformacija. Početkom 17. stoljeća hrvatski sabor zabranjuje svaku konfesiju osim rimokatoličke. Time luteranski protestanti postaju žrtve progona i nasilne promjene konfesije.

Tek Edikt o toleranciji liberalnog austrijskog cara Josipa II. 1781. jamči slobodu savjesti protestantima augsburške i helvetske konfesije (luterani i kalvinisti). Sloboda savjesti se potvrđuje Austro-Ugarskim Protestantskim patentom 1861. cara Franje Josipa I. Pripadnost hrvatskih prostora Srednjoj Europi je jamčila slobodu savjesti od pokušaja nasilnog nametanja većinske religije. Luterani su bili dio njemačke većine u Srednjoj Europi, kao i nositelj nacionalnih preporoda Slovaka, Čeha, Slovenaca i Mađara.

Pripadnici različitih etničkih manjina su izgrađivali Evangeličku crkvu na hrvatskim i južnoslavenskim prostorima – Nijemci, Slovaci, Česi, Mađari, Slovenci i drugi. Mnogi pripadnici manjina su došli na hrvatske prostore u okviru Habsburške i Austro-Ugarske monarhije, ponajviše na prostor Slavonije. Luterana je bilo i među Južnim Slavenima – Hrvatima i Srbima. Broj luterana znatno se smanjio nakon Drugog svjetskog rata kada je organiziran sustavni progon Nijemaca sa južnoslavenskih područja zbog kolektivistički nametnute krivnje. Slijedila je nacionalizacija i ciljana eksproprijacija imovine Evangeličke crkve, ponajviše zbog Nijemaca koji su se potom morali iseliti u slobodne zemlje. Preostali luterani postaju žrtve asimilacije i praćenja uz znatno smanjenje broja.

Proglašenje neovisnosti i slobode Hrvatske, Evangelička crkva se konsolidira kao manjinska vjerska zajednica. Počinje se nametati katolički identitet, dodatno sponzoriran od nove politike, bez razumijevanja za povijesnu raznolikost koja je vladala na hrvatskim prostorima. Zbog mnoštva predrasuda i stereotipa se luterane doživljava kao sektu, potpuno suprotno europskoj kulturi, dijelom i zbog neutemeljenog brkanja evangeličke (luteranske) crkve s nekim fundamentalističkim skupinama zatvorenijeg tipa.

Evangelička crkva je ekumenski aktivna, dok istovremeno zadržava svoju kulturnu i konfesionalnu posebnost, odnosno drugačiji pristup društvu po uzoru na sjevernije europske zemlje. Dok su svjetonazorske rasprave u hrvatskom društvu sve jače, luterani ostaju po strani i teže umjerenim rješenjima za moderno i otvoreno građansko društvo. Svake godine luteranski protestanti obilježavaju Dan reformacije kao sjećanje na prekretnicu europske kulture.

Na nacionalnoj razini evangeličke crkvene općine su ujedinjene u Sinodu. Crkvom upravlja Sinodalno vijeće. Biskup je predstavnik crkve. Na međunarodnoj razini Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj je dio Svjetskog luteranskog saveza sa sjedištem u Ženevi.

U što luteranski protestanti vjeruju?

 

 

Evanđelja

Ponešto o nama! U ŠTO LUTERANSKI PROTESTANTI VJERUJU?